Čitanje razvija empatiju, socijalnu percepciju i emocionalnu inteligenciju. Pomaže nam da bolje razumijemo ljude, prepoznajemo svoja i tuđa emocionalna osjećanja. Čitanje nas čini osjetljivim na stvari oko sebe, pored toga, čitanje nam pomaže da uobličimo i bolje izrazimo sopstvene misli i stavove, formulišemo argumente, obrazložimo svoje stanovište, i ne manje važno, ono je direktno povezano sa sposobnostima pisanja i govora.
Biblioteka kao važna institucija prikuplja, pohranjuje i obrađuje cjelokupno ljudsko znanje i, prema tome, predstavlja najbolji izvor korisnih i provjerenih informacija.
Činjenica je da smo kao djeca svi biblioteku zamišljali kao neku ogromnu tamnu prostoriju u kojoj radi teta s debelim naočalama i u koju se ide samo onda kad se baš mora. To naravno nije tako. Većina osnovnih škola sve više pažnje posvećuje odgoju djece kroz različite aktivnosti koje se organizuju upravo u biblioteci.
Jako je bitno djecu od malih nogu naučiti da čitaju sa razumijevanjem i postepeno im približavati sve koristi koje im se nude svakodnevnim odlascima u biblioteku i čitanjem različitih vrsta građe.
Posjetili smo Narodnu biblioteku Srebrenik, a bibliotekarka magistrica komparativne književnosti, Jašić Fikreta nam je rekla da je biblioteka najviše posjećena od strane djece školskog uzrasta koja imaju obavezu pročitati lektiru.
Osim toga, istakla je da ima i onih vrijednih učenika koji pored lektire čitaju i dodatnu literaturu, biblioteku posjećuju i ostali građani poput penzionera, zaposlenih, nezaposlenih…
“Cijena članarine u Gradskoj biblioteci je simboličnih 5 KM za učenike i nezaposlene a za ostale 7 KM. Biblioteka broji oko 1 000 članova, to je ustaljeni broj koji se decenijama ponavlja”, kazala je Jašić
U biblioteci se ujedno organizuju promocije knjiga kako zavičajnih pisaca tako i onih van područja BiH kao i ostalih afirmantivnih sadržaja.
“Narodna biblioteka nalazi u problemima po pitanju nabavke knjiga, statusa, smanjenju broja korisnika, odnosa prema uposlenicima, ličnim primanjima, također smatra da najveći problem predstavlja ulaz u biblioteku jer ulaz u biblioteku ujedno je i ulaz u kafić što djeci odvlači pažnju”, rekla je sagovornica Jašić.
U razgovoru sa profesoricom bosanskog jezika JU MSŠ Srebrenik Vahidom Musić, saznali smo da je knjiga itekako zastupljena u rukama srednjoškolaca. Djevojčice su više zainteresovane za čitanje ljubavnih romana a dječaci više interesovanja pokazuju za čitanje knjiga krimi sadržaja, drama.
Biblioteka JU MSŠ Srebrenik za 2017. broji 596 članova. Na pitanje koliko su današnja djeca pismena, profesorica Musić je izrazila nezadovoljstvo zbog digatalne ere, savremene tehnologije gdje sve skraćenice prenose i u realni govor, u pisanju pismenih vježbi itd.
Prema anketi koju smo proveli sa građanima Srebrenika možemo zaključiti da mladi uglavnom čitaju samo lektire, a starija populacija rado se u svoje slobodno vrijeme druži sa knjigom.
Poruka jedne od naših sugrađanki je: “ Umjesto tablete uzmite i čitajte knjige i ako ništa drugo, znat’ ćete bolje pričati !”
Tekst: Senada Buljubašić
https://www.youtube.com/watch?v=b-MRVajz0xo&t=371s
Komentari