Drvorezbar Alija Dervišević: “Stari zanati su naša tradicija, ali i naša budućnost” (VIDEO)

Televizija Tatabrada kroz serijal “Stari zanati” nastoji tradiciju u našoj zemlji otrgnuti od zaborava. Stari zanati su dio bosanskohercegovačke kulture i tradicije koji bi se trebali prenositi sa koljena na koljeno, odnosno sa generacije na generaciju. Alija Dervišević je čovjek koji se već 20 godina bavi izradom raznih motiva na drvetu, odnosno drvorezbarstvom i jedan je od rijetkih koji se bavi ovim poslom, ali i primjer drugima da se tradicija ne treba zapostaviti, nego njegovati i prenositi na svoje nasljednike.

“Bavim se rezbarstvom i restauracijom bosanskog i evropskog namještaja već 20 godina, cilj mi očuvati tradiciju i da izrađujem naše predmete koji ovdje datiraju na našim prostorima nekoliko vijekova. Ispočetka ovaj posao je za mene bio samo hobi, dok je sada to preraslo u nešto veće, da svoju unutrašnjost prenesem na drvo i da očuvam tradiciju naroda Bosne”, rekao je Alija Dervišević, drvorezbar iz Gračanice.

Mnogo truda, energije i kreativnosti Alija ulaže u ovaj posao. Kako kaže, do sada je sa svojim radovima učestvovao na sajmovima u Njemačkoj, Francuskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Turskoj i Crnoj Gori, a izlaže i na mnogim sajmovima širom BiH, upoznao je druge ljude i njihov rad kao i tradiciju.

“Prije rata sam pravio levhe i neke predmete od drveta, a kada se posao proširio počele u izložbe. Nakon jedne izložbe u Tuzli, ušao sam u Udruženje umjetnika, nakon čega su se izložbe redale jedna iza druge, a ja putovao svijetom i izlagao svoje radove”, dodao je Alija u razgovaru.

Veliki broj starih zanata već odavno izumire, ali jedan dio njih se ponovo vraća na naše prostore. Uzimajući u obzir današnjicu i način života, mnogi ljudi bi trebali svoju ljubav usmjeravati prema tradiciji i kulturi.

Drvorezbarstvo je zanat koji korijene vuče još od davnina. Alija je umijeće ovog zanata savladao i učio o svojih predaka,
pradjeda, djeda, ali oca. Porodična tradicija se još nastavlja, pa tako Alijina tri sina već vješto barataju čekićima i ubodnim pilama.

“Moj djed je bio samouk, bavio se ovim čim se ja bavim danas. Ja sam kao djete sudjelovao u svemu tome, veliki dio toga sam poprimio, dok sam naknadno išao da usavršim ovaj zanat u Konjicu i Turskoj. Još jedan od mojih ciljeva je obučiti druge ljude ovome, obučavao sam ljude iz Holandije, ali i ljude koji imaju 60 godina. Imam i tri sina, oni su to već poprilično dobro savladali, oni to rade, nastojimo da se ovo produži i da se tradicija prenosi”, zaključio je Alija.

Umijeće naslijedio od oca

“Imam 23 godine i upravo sam rezbario jednu vrstu garnišle za jednu bosansku sobu. Naslijedio sam ovo umijeće od oca, kao dječak gledao sam kako to on radi i obrađuje, što ja sada nastojim podučiti svoju mlađu braću”, govori Mustafa, jedan od Alijinih sinova.

Mustafa je u razgovoru za televiziju Tatabrada naglasio da ovaj zanat ne smije otići u zaborav, dok mladima poručuje da dođu i obuče se, jer ovaj zanat se mora čuvati i njegovati.

Svi predmeti izrađeni su tradicionalnim metodama i motivima u vrstama drveta kao što su orah, trešnja, jasen, brijest, hrast i javor. Predmeti su unikatni i imaju garanciju do 100 godina.

Drvorezbarstvo je umjetnički zanat s dugom tradicijom. Sve rezbarije, koje uključuju namještaj, male dekorativne predmete, ističu se po prepoznatljivim ručno izrezbarenim motivima.

Kao sastavni dio kulture, drvene rezbarije stvaraju osjećaj ugodnosti, ali i tradicije koja stvara osjećaj pripadnosti.

Komentari

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *