Sjeveroistočna Bosna vjekovima gaji tradiciju pečenja rakije od šljive. Razlog je obilan urod ove voćke na ovim krajevima. Diljem Balkana se ovaj način destilacije pomoću rakijskog kazana zadržao stoljećima, još od 10. vijeka.
Ovaj puta smo pokušali saznati više o ovom zanatu kao i odgovoriti na pitanja šta je najvažnije za dobijanje kvalitetne rakije, šljivovice.
U razgovoru sa Fadilom Gulamom, kazandžijom iz Sladne kod Srebrenika, koja je na daleko poznata po uzgoju šljive i pečenju rakije, saznali smo kako nastaje kvalitetna domaća rakija.
“Najkvalitetniju rakiju dobijamo iz čistog koma šljive, a na kvalitet utiču i druge stvari kao što su dobra drva, voda…” ističe Gulam.
“Voda u toku cijelog procesa pečenja rakije mora biti hladna u cijeloj bačvi, zbog procesa pretvaranja pare u rakiju, a ako je voda u bačvi topla, prinos rakije će biti jako slab.” kazao je Fadil.
Na drugoj strani Srebrenika, tačnije na obroncima Majevice, Zuhdija Jašarević je ispekao zanat uz kazan. Rakiju spravlja od raznog voća.
“Najkvalitetniju i najtraženiju rakiju dobijamo od kruške viljamovke te na drugom mjestu od dunje.” kazao je Jašarević.
Međutim, Zuhdija nam je objasnio da je unatoč njenoj kvaliteti i velikoj cijeni na tržištu, rakiju od dunje najkomplikovanije napraviti, jer je dunja kako ističe Jašarević, specifična voćka.
“Dunja se mora obrati zrela, samljeti, držati u prostorijama u kojima je temperatura veća od 17 stepeni, jer na toj temperaturi nema vrenja, ukoliko se ta rakija želi na vrijeme ispeći.”- objašnjava Jašarević.
Zuhdija je između ostalog i veliki ljubitelj životinja te proizvođač raznih domaćih proizvoda od mnogobrojnog voća i povrća iz njegove bašte.
Više o ovom zanatu te kako je izgledao naš posjet njegovateljima ovog zanata pogledajte u večerašnjem magazinu “Na kraju dana” u programu televizije Tatabrada od 18h.
Komentari