Abdulah Smajlović je inovator iz Srebrenika koji se bavi smišljanjem inovacija i njihovim uspješnim patentiranjima još od 1975. godine kada je uspješno patentirao svoj prvi izum.

Za sebe, kroz šalu, kaže da je čovjek od mnogih zanata i struka koje su zbunjujuće za određivanje njegovog stručnog zvanja što objašnjava činjenicama da ima završeno nekoliko zanatskih škola, mašinsku i saobraćajnu tehničku školu te dodatno školovanje u Njemačkoj za organizaciju rada i zaštitu na radu.

Ponosi se svojim radom u Mercedesu u tadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj gdje je radio na patentima i usavršavanju postojećih, a ističe da ima patentiran jedan izum za Mercedes. Sve to ponosno ima istaknuto u svojoj radionici gdje su se mogle vidjeti još mnogobrojne ideje i rješenja koja je Abdulah stvarao kroz mnoge decenije svoga rada.

On je sve svoje patente usmjeravao na sektore mašinstva i poljoprivrede. Kako je sam istakao, nakon zadnjeg rata, posvetio se pravljenju rješenja i izuma u području poljoprivrede i proizvodne industrije.

Tako je njegov izum za iskoštavanje košpica suhe šljive trenutno veliki projekat na kojem je radio i za koji sa pravom kaže da je jedini takav na svijetu. S tom mašinom, Abdulah se nada da će olakšati privrednicima i proizvođačima da povećaju efikasnost teškog i iscrpnog procesa. Sa mašinom koja može otkoštati 30 do 60 kg suhe šljive u jednom satu proizvođači mogu unaprijediti taj proces koji inače zahtjeva nekoliko radnika koji istu količinu ne mogu napraviti tokom čitavog jednog radnog dana.

Jedan od istaknutijih njegovih izuma jeste i sama mašina za sušenje sira koja je već našla svoju primjenu u Zeničkoj mljekari. Tom mašinom je on uspio da olakša proizvođaču da smanji vrijeme proizvodnje suhog sira smanjivši proces koji je trajao preko 24 sata na proces od svega 5 sati.

Za kraj, Abdulah je istakao kako voli posao kojim se on bavi ali isto tako je skrenuo pažnju na probleme koje susreće u uređenju naše države i načinu na koji funkcioniše prezentacija jednog patenta. Kako je istakao, problem je što nema odziva države prema inovacijama i inovatorima za razliku od uređenih država koje prate takve procese i kada država prepozna kakve benefite može imati onda ona se pobrine da ta ideja zaživi. Toga nedostaje ovdje, ali uz pomoć mnogih sajmova u našoj zemlji i inostranstvu on uspijeva da prezentuje svoje projekte, ideje i inovacije široj javnosti.

tatabrada

tatabrada

Vidi sve

Komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *