Stari grad Ostrožac: Prodali je strancima pa se pokajali! (VIDEO)

Zamislite grad koji bi se mogao pohvaliti kako su ga kroz vijekove i vijekove historije vodili i hodili hrvatski plemići i knezovi, pa onda age, kapetani i begovi, pa su onda došli grofovi, vitezovi i aristokrate, pa onda pjesnici, umjetnici, a pred kraj tog hođenja i vođenja i sam maršal… vi mlađi, ne mislim ovdje na zvučnik, već na maršala Tita!
Jeste li zamislili, da li bi mogao postojati takav grad… da i to veliko da, ali za ovu priču moramo se malo vratiti i kroz vrijeme ali i prostor!

Stari grad Ostrožac

Kada sam krenuo posjetiti Krajinu, osim priča sa starosjediocima, kolekcionarima, ovčarima itd itd, ni jednog trenutka nisam imao namjeru propustiti priliku da posjetim mnoga prirodna bogatstva Krajine, ali ne samo njih, već i mnoga ljudskom rukom napravljena blaga, bogatstva historije, tradicije i ukroćene prirode.

Sanski Most sam prošao i krenuo sam prema centru Krajine kroz mjesto koje je prema posljednjim istraživanjima naeljeno još u vrijeme prahistorije, što se potvrđuje materijalnim ostacima iz tog vremena. Rimljani su pokorili ovo mjesto još 35 god. pne., a tome svjedoče mnogobrojni ostaci rimskih zgrada i predmeta, otkopani grobovi rimskih vojnika i oružja, a najzanimljivije je povezivanje današnjeg imena ovog poznatog mjesta sa djevojkom Krupanom!
Staroslavenska riječ Krupa ima više značenja i pronalazi se u raznim upotrebama, od vrste padavine, pomagala za uljepšavanje, uzvišenja u dolini i još sličnih naziva za doline.
Bosanska krupa je također mjesto i gradić za koji bi se moglo reći da je bilo pod raznim vlastima i upravama, od Rimljana, Hrvata, Austrijanaca, Osmanlija preko SFRJ do današnje BiH. Međutim, to je nešto što je zajedničko gotovo svim gradovima u BIH, a bez sumnje i u obližnim državama.

Ipak, ovo nije grad o kojem je glavna riječ u današnjoj priči…

Ostrožac

Prema ljetopiscu Ivanu Tomaševiću, utvrda Ostrožac postojala još 405. godine prije nove ere i zvala se “Orisio” ili “Hostrosach”, no, kako ističe, radi se o nepotvrđenim podacima.
Stari grad Ostrožac, u današnjem obliku i dimenzijama, sazdan je u četiri vremenske epohe. Najstariji dio, promjera 45-50 metara, porijeklo vuče iz 13. stoljeća, ili preciznije 1286. godine, kada se u historijskim izvorima po prvi put spominje grad Ostrožac, i to kao posjed knezova Blagajskih Babonića.
“Riječ je o hrvatskoj plemićkoj porodici koja je u tom periodu vladala utvrdom, budući da lijeva obala Une u tom periodu nije potpadala pod granice srednjovjekovne Bosne. Oni su odavde upravljali cijelim područjem onog što danas nazivamo Cazinska krajina.

Osmanlije su bezuspješno Ostrožac opsjedali 1538. i 1543. godine. Nešto kasnije, tačnije 1577. godine, utvrdu zauzima Ferhat-paša Sokolović, da bi je iste godine vratio general Khevenhüller. Dvije godine kasnije, tačnije 1579., tvrđava i definitivno prelazi u osmanske ruke, nakon čega nastupa višestoljetno upravljanje Ostrošcem i tvrđavom od strane Osmanlija.

Kada je riječ o utvrđenju, ono se od prvobitnog jezgra širilo prema zapadu, zauzimajući svojim oborima cijelu površinu ravni, opasujući je bedemima i kulama. Izdužen oblik utvrde, prateći teren, postao je posve nepravilan. Dužina utvrđenja iznosi oko 185 metara, a širina varira od 30 do 80 metara. Na južnom dijelu grada, sagrađen je “konak” – rezidencijalna zgrada, stan kapetana ostroških, begova Beširevića.
Upravo je begovska porodica Beširevića, skoro tri stoljeća upravljala ovom utvrdom.
“Niko u Bosanskom ejaletu nije imao te privilegije. Upravo zbog činjenice da je Ostrožačka kapetanija bila najisturenija kapetanija Osmanskog carstva prema Habsburškoj monarhiji, posebice nakon Karlovačkog mira 1699. godine, kada grad posebno dobija na značaju u smislu broja vojnika i odbrambenih snaga.

U jednom periodu imao je čak 1.100 vojnika.


Porodica Beširević je, zbog tako dugog gospodarenja Ostrošcem, dobila nasljedno pravo na stari grad i utvrdu. Po toj osnovi je Mehmedbeg Beširević ostrožački grad prodao grofu Lotharu von Berksu, koji je u razdoblju od 1896. do 1905. bio načelnik Bihaćkog okruga.
Lothar von Berks, vitez malteškog reda, restaurirao je stari grad Ostrožac i u njemu podigao svoj dvorac, izgrađen u neogotičkom stilu, u koji se, zajedno sa porodicom, nastanio 1902. godine.
Dvorac je bio raskošno uređen: odaje su bile prepune umjetnički izrađenih predmeta: tu su bili saloni za muziciranje i ples, bogata biblioteka, umjetničke slike – portreti članova porodice, spavaonice raznih veličina, hodnici sa lovačkim trofejima, luksuzno pokućstvo i namještaj, kao i brojne druge stvari. Od tog trenutka, Ostrožac je za mnogobrojne znatiželjne promatrače bio kao grad iz bajke.

Ostrožac je bio vlasništvo Berksovih sve do 1946. godine, kada je uslijedila nacionalizacija, a dvorac stavljen pod zaštitu države, tadašnje FNRJ.
U periodu Drugog svjetskog rata, tj. za vrijeme Bihaćke Republike, Ostrožac je jedno vrijeme bio i sjedište Vrhovnog štaba NOR-a, a u njemu je, od decembra 1942 do januara 1943. boravio čak i Josip Broz Tito. Pored toga, u tom periodu na dvorcu se nalazio i veliki pjesnik Vladimir Nazor, gdje je i napisao svoje čuveno djelo “S partizanima”.
Posljednje historijsko poglavlje stare utvrde i dvorca Ostrožac, nakon Babonića, Osmanlija i Berksovih, počelo je 1969. godine, kada je na inicijativu Republičkog fonda za unaprjeđenje kulturnih djelatnosti osnovana Kolonija skulptora “Ostrožac”. U tom periodu među zidinama grada Ostrošca nastalo je na stotine skulptura koje su ostavili čuveni klesari iz cijelog svijeta, a mnogi autori nazivaju je ‘galerijom pod vedrim nebom’.

Na kraju, kao i sve druge historijske građevine širom BiH i Ostrožac danas pokazuje kako je neumoljiv zub vremena koji je poprilično uzeo maha zbog kojega se Njegovi pojedini dijelovi nalaze u priličnom lošem stanju. Više je nego očito da restauracija ovakvog jednog komplesnog historijskog zdanja premašuje budžet opštine Cazin.
Prava je šteta što jedan ovakav spomenik ne samo BIH već i cijelog regiona propada i svakoga dana kamen po kamen nestaje.


Za kraj mislim da je bitno naglasiti da se na ovom prostoru nikada nisu vršena detaljna arheološka istraživanja kojima se grad Ostrožac mogao povezati sa periodom prije srednjeg vijeka, tako da mnoga pitanja ostaju neodgovorena i obavijena određenim velom tajne.
Ali ono što nije tajna jeste lokacija ovoga prelijepoga staroga grada Ostrožca koji je kao kruna opštine Cazin te vam od srca preporučujem, posebno ukoliko nikada niste prije bili, posjetite ovo neprocjenjivo blago naše i vaše historije!

Ovaj video je nastao uz finansijsku podršku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Sadržaj materijala je isključiva odgovornost Primat plus d.o.o i ne odražava nužno stav Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Komentari

Komentariši